|
LianWaimaha iha fonolojia ida kompleksu tebtebes kompara ho lian sira seluk iha Timor-Leste, nune'e mos ho lian Austronézia nian barak iha fatin selseluk. Nia iha [four way contrast] ho maneira artikulasaun ba [stops]: iha Caisido, entre [voiceless unaspirated, voiceless aspirated, voiceless ejective, and plain voiced stops]. Ita bele rona diferensa entre konsoante sira ne'e balu se ita buti iha ne'e. Waimaha nia vogál fuan lima iha ne'e simple hela: a, e, i, o, u. |
|
[Ejective stops] ne'e la barak iha lian Austronézia nian, maibé mosu iha fatin oioin iha parte balu Áfrika nian ho Amérika-du-Norte. Lian Austronézia ida mesak deit ne'ebé uza [ejectives] (alende Waimaha) maka Yapese (Jensen, 1977). Detalle balu tan kona ba karáter ida ne'e iha lian Waimaha bele haree iha Hajek ho Bowden (2001). Ba [Ejective stops] atu mosu, primeiru taka metin [glottis], halo fali anin isin ida iha dalan lian nian ne'ebé bele halo la'o. [Glottis] nia movimentu ba leten forsa anin isin ne'e hodi sai iha ibun, nune'e maka halo lian sira hanesn [ejective].
Ema nunka hakerek iha Waimaha, no mós ho [contrasts] fonolójiku ne'ebé komplikadu, halo lian ne'e difisil tebtebes ba ema hatene-hakerek, nein hanoin hetan atu hakerek iha sira nia lian rasik (embora ba sira di'ak hela atu lee ho hakerek iha lian sira seluk). Ekipa peskiza Waimaha nian hatama ona proposta ida kona ba ortografia iha Instituto Nacional Linguística de Timor-Leste atu sira halo avaliasaun. Sumáriu proposta ida ne'e iha mós iha pájina ida ne'e. Ohin loron peskiza ne'e sei provizionál hela. Karaterizasaun fonétika lolós kona ba segmentu balu sei hasoru problema barak hela, maibé buat hotu ne'ebé maka parese iha [contrasts] importante, ami tau mós iha lista ne'e atu bele fasilita kompriensaun kona ba tekstu sira ne'ebé eziste iha web-site ne'e. Fixa eletróniku lian nian ne'ebé hatudu lian balu ne'ebé difisil bele mos halo transferénsia hosi ne'e ho rona.
Waimaha iha konsoantes fuan 34 ho vogál fuan lima. Vogál sira ne'e hotu eziste iha liafuan Waimaha nian duni, maibé konsoante balu mai hosi liur. Lista iha kraik ne'e hatudu símbolu ortográfiku (i.e. letra alfabetu nian) ne'ebé ema uza atu reprezenta lian Waimaha, duké uza símbolu fonétiku nian. Linguista sira bele halo ideia maizumenus sá ida maka símbolu sira ne'e reprezenta fonetikamente, haree duni ba deskrisaun lian ne'e nian iha koluna uluk liu. Lian sira ne'ebé iha paréntese nia klaran parese mosu deit iha liafuan sira ne'ebé maka mai hosi liur.
|   |   | Labial | (Post-) alveolar |
Velar | Glottal |
| Stops | voiceless unaspirated | (p) | t | k | ' |
|   | voiceless aspirated | (ph) | th | kh |   |
|   | voiceless ejective | p' | t' | k' |   |
| voiced | b | d | g |   | |
| Fricatives | plain | (f) | s |   | h |
|   | ??? |   | s' |   |   |
| Nasals | plain | m | n |   |   |
|   | ??? | mh | nh |   |   |
|   | ??? | m' | n' |   |   |
| Laterals | plain |   | l |   |   |
|   | ??? |   | lh |   |   |
|   | ??? |   | l' |   |   |
| Tap / trill |   |   | r |   |   |
|   |   |   | rr |   |   |
| Glides | plain | w |   |   |   |
|   | ??? | wh |   |   |   |
|   | ??? | w' |   |   |   |
Hajek, John and John Bowden, 2001. A phonological oddity in the Austronesian area: ejectives in Waimoa. Oceanic Linguistics, pp...
Jensen, John Thayer, 1977. A reference grammar of Yapese. Honolulu: Oceanic Linguistics.
© The Research School of
Pacific and Asian Studies, the Australian National University.
International students: ANU
CRICOS provider number is 00120c
Please direct all comments or suggestions to the maintainer,
John Bowden.
This page last
modified on 10 January, 2003.